Burna sjednica vijeća [CIOS Jankomir i što se to tamo događa]
|
Na sjednici vijeća 29.10.2009. osim uobičajene tematike na red su došle predložene izmjene GUP-a. Mario Jelić - predsjednik vijeća [SDP] učinio je prvi korak u prenamjeni zemljišta na kojem se nalazi CIOS (Josipa Lončara 15 - industrijska zona Jankomir) iz industrijske u 'zonu gospodarenja opasnim (i neopasnim) otpadom'. Međutim takva prenamjena potrebna je jedino u slučaju da se na zemljištu planira odlagališe ili spalionica otpada, što u slučaju CIOS-a to nije. Nakon izlaska na lice događaja, tj. dolaska u CIOS susrećem se sa ljudima koji rade tamo i koji su mi doslovce pokazali cijeli kompleks. Uistinu rade jedan izrazito bitan posao jer recikliraju aute, bijelu i crnu tehniku, vlakove, limenke i kojekakve druge metale tamo. CIOS je potreban našem društvu jer je jedina alternativa preradi otpada njegovo bacanje u okoliš. Skužio sam i zašto se ljudi bune. Naime, veće komade metala ne mogu 'ubaciti u stroj' i pretvoriti u sirovinu mehanički. Treba ih variti da bi se usitnili. To je problem samo sa većim metalnim elementima kao npr. vlakovima (auti, limenke, bijela i crna tehnika to nisu). Varenjem metala uistinu nastaje dim i smrad i taj dio procesa bi po mom sudu trebalo izmjestiti od tamo, kao što je premješteno i zbirnjavanje akomulatora, baterija, ulja i kojekakvih drugih elemenata koji se tamo samo izdvajaju i potom šalju dalje. Drugim riječima tamo se ne pali ništa, ali usljed dima i smrada građani misle da tamo gori. Odatle ona misao 'gdje ima dima, ima i vatre". Po mome sudu zbrinjavanje konvencionalnog otpada (auti, bijela i crna tehnika, limenke) nije problematično. Lokacija je loša - zbog prevelike blizine kućama, ali praktična zbog činjenice da otpad tu ujedno i nastaje, te da je bolje da se tamo zbrinjava nego da trune po gradu i prirodi koja ga okružuje. Međutim smatram da je potrebno izmještanje prerade vlakova i drugog golemog željeza koje zbog potrebe za varenjem stvara dim i smrad, te zbog kojeg se građani i bune (i to opravdano). Da bih vam predočio što se tamo događa slikao sam par slika da dobijete barem općeniti uvid u procese tamo. [Limenke se ovdje samo skupljaju i prešaju u 'bale' koje se potom šalju na daljnju obradu onima koji će ih iskoristiti kao sekundarnu sirovinu]  [Bijela i crna tehnika skupljaju se...]  [... a potom u hali rastavljaju. Metali se pretvaraju u sekundarnu sirovinu, a svi ostali djelovi se sortiraju i šalju na daljnju obradu koja se događa izvan CIOS-a ]  [Stare krntije dolaze i rastavljaju se]  [Akomulatori i drugi elektro-djelovi se posebno sortiraju i šalju na daljnju obradu izvan CIOS-a...]  [Isto se događa i sa motorima]  [Metalni djelovi automobila ulaze u drobilicu, tamo se komadaju i potom ispadaju van]  [Nakon toga se baliraju]  [Problem smrada i dima zbog kojeg se građani žale povezan je sa 'piljenjem' vlakova usljed čega dolazi do smrada i dima]  [Isto se događa i prilikom 'rezanja' cisterni]  [Kotači se šalju dalje bez ikakve obrade (piljenja)]  Osobno smatram da postoje i bolje lokacije za smještaj ovakvog 'reciklažnog dvorišta', ali zbog nedovoljnog zalaganja lokalne samouprave predvođene SDPom (Mariom Jelićem), CIOS je završio kod nas na zemljištu koje spada u vodozaštićeno područje 3. kategorije. Na sreću, cijelo postrojenje je napravljeno na način da ima vodonepropusnu podlogu, tj. da materijali koji se nalaze na njemu ne utječu na podzemne vode. Postoji i sustav odvodnje koji prolazi kroz tri separatora prije nego biva pušten u kanalizacijski sustav. Bitno je napomenuti da sam pogledao i rezultate mjerenja i prema njima obrada te 'industrijske vode' zadovoljava standarde. Kao što sam rekao, tamo se uistinu ništa ne spaljuje, ali prilikom 'loma' tj. varenja debelih metalnih djelova dolazi do pojave dima i užasnog smrada. Nažalost, bez gradnje novog reciklažnog dvorišta na nekoj drugoj lokaciji taj problem je nemoguće riješiti. Moram napomenuti da sam prije dolaska u CIOS imao mišljenje da se tamo događaju po prirodu izrazito opasni procesi, međutim dolaskom u samo postrojenje uviđam da je CIOS zapravo dio rješenja, a ne problema u gospodarenju otpadom. Moram napomenuti da sam se tamo susreo sa izrazito ljubaznim ljudima koje sam propitkivao sve i svašta, te koji su me proveli kroz cijeli pogon i pokazali mi sve dijelove procesa koje sam htjeo pogledati. Tamo sam ujedno i saznao da pozivom na besplatni broj 0800-0204 možete naručiti besplatan odvoz auto-olupina i velikih kućanskih uređaja. Drugim riječima, ne morate čekati odvoz glomaznog otpada (hladnjaka i perilica) nego samo nazovete njih i oni po to dođu i bez ikakve naknade to odnesu i tamo rastave na ekološki prihvatljiv način. Također, bitno je napomenuti da ljudi koji po prirodi odbacuju auto-olupine to rade iz neznanja. Puno je teže tu olupinu nekako natovariti, a potom ju odvesti na neko zabito mjesto i tamo odbaciti nego nazvati besplatan broj i naručiti besplatan 'odvoz' te iste olupine od strane CIOS-a. Nažalost, to je mnogima i dan danas nepoznato. Drugim riječima, problem u prirodu odbačenih auto-olupina više je posljedica neznanja nego nekulture. Metalni otpad, tj. sekundarnu sirovinu CIOS poslje prešanja šalje željezarama koje je potom 'rastale' i ponovno prerađuju u neku korisnu stvar, to je puno jednostavniji način dobivanja 'metala' od kopanja željene rudače, tako da je kvalitetno zbrinjavanje otpada ne samo potreba, nego ujedno i komercijalno isplativo. Nadam se da vam je bilo zanimljivo čitati ove stvari vezane uz gospodarenje otpadom, Moja je želja biti vam na usluzi i učiniti sve da promjenimo našu zajednicu na bolje, nejasne stvari treba razjasniti, a loše izmjeniti. Vjerujem da je ovaj članak bio korak u tom smjeru. Ono što je najveći problem u cijeloj priči je to da je ovakvih reciklažnih dvorišta premalo i što se na Jankomiru jednostavno obrađuje previše otpada. Odnosno trebalo bi ih biti puno više i to po cijeloj Hrvatskoj da bi se rasteretio pritisak. Najveću odgovornost za činjenicu da se CIOS uopće nalazi na Jankomiru snose stanovnici tog područja. Kao prvo glasali su za politički establišment kojeg uopće ne zanima zaštita okoliša i prožet je mitom i korupcijom. A u drugom redu zbog toga jer sami nisu zaustavili gradnju CIOSa kad je počela njegova izgradnja, odnosno nisu se dovoljno bunili. Da je na prosvjed protiv CIOSa došlo 500 ljudi i blokiralo Samoborsku nastao bi prometni kaos i situacija slična Varšavskoj. Ljudi moraju shvatiti da je odgovornost za okoliš oko njih u njihovim vlastitim rukama. Ako oni sami neće iskazati dovoljno brige i zanimanja, neće niti itko drugi. |
